Što je leasing? Čemu služi?

Što je leasing? Čemu služi? Ivan Dukić


Leasing se najbolje može opisati kao oblik financiranja na srednji i dugi rok, koji se temelji na korištenju umjesto na posjedovanju predmeta leasinga.

Drugim riječima, predmet leasinga je u ekonomskom i formalno-pravnom vlasništvu leasing kuće, a ne korisnika leasinga. Najčešće se na leasing uzmaju nekretnine, automobili, plovila, letjelice i različita oprema.

Postoje dva modela – financijski i opeativni. Razlikuju se po stjecanju vlasništva nad predmetom leasinga, uvjetima odobravanja i načinu obračuna troškova najma te poreznom tretmanu, odnosno o(p)terećenju.

Kod financijskog leasinga ono što uzimate u leasing (oprema, nekretnina, vozilo, plovilo ili letjelica) prelazi u potpuno vlasništvo korisnika sa zadnjom otplaćenom ratom leasinga.

Za cijelo to vrijeme najma vodi se u poslovnim knjigama korisnika kao investicija, pa čak se može amortizirati) prikazuje se u njegovoj bilanci kao obveza. Dakle, korisnik leasing je ekonomski vlasnik predmeta, ali ne i formalnopravni.

Vrijednost predmeta leasinga obračunava se u bruto iznosu sa PDV koji se plaća ili u jednakim obrocima tijekom najma ili kao jednokratni iznos po njegovu završetku. Kao trošak poslovanja priznaje se samo kamata plaćena na leasing.

Kod operativnog leasinga unajmljeno ostaje u vlasništvu davatelja tijekom cijelog vremena trajanja, ali se po njegovu isteku može prodati trećim osobama. Vrijednost leasinga obračunava se u neto iznosu bez PDV-a, koji se plaća u jednakim mjesečnim obrocima za cijelo vrijeme trajanja najma.

Za poduzetnika je najvažnije da se troškovi operativnog leasinga knjigovodstveno ne iskazuje u bilanci kao obveza.

Kod leasinga je također bitna činjenica da svaka leasing kuća ima svoje opće dijelove ugovora (čitaj:  mala sitna slova).

U nekim leasing kućama klijent ime pravo sam odrediti novoga kupca. To može biti supruga, otac, sin, kćer, brat ili neka pravna osoba (npr. auto-kuća koja otkupi vozilo od leasing kuće te ga opet proda tebi za neku simboličnu svotu), ali kod nekih i ne. Sve to piše sitnim slovima.

Bitno je pripaziti da li piše, barem kod financijskog leasinga, bez obzira radi li se o fizičkoj ili pravnoj osobi po isteku zadnje rate, morali se platiti i još tzv. otkup koji iznosi oko 150 eura ili cca 1000 kn, ovisno o leasing kući. Pročitajte ugovor, u njemu to mora pisati.

Nadalje, kod financijskog leasing, kuće obično traže 20 – 30 posto učešća ovisno o tome što klijent kupuje, da li je novo ili rabljeno. Učešćem se smanjuje rata leasinga, znači što veće učešće manja
rata. Kod njega nema određene makasimalne visine učešća.

Kod operativnog leasinga kuće obično traže jamčevinu od klijenta, a koja se po isteku leasing ugovora vraća klijentu. Uglavnom se radi o 20 posto jamčevine. PDV se mjesečno otpisuje kroz rate, klijent nema pravo na amortizaciju jer se predmet financiranja nalazi u dugotrajnoj imovini leasing kuće.

Također, kod toga tipa leasinga dogovara se visina otkupne vrijednosti po isteku leasing ugovora koja iznosi od cca 20 – 80 posto, ovisno o dogovoru s leasing kućom. Veći postotak otkupne vrijednosti uglavnom se radi za lager i salonska vozila.

Po isteku primatelj leasinga ne može postati vlasnikom. Postoje tri mogućnosti (što opet ovisi o leasing kući):

  • klijent može prepustiti vozilo leasing kući, pa ga onda ona dalje prodaje
  • klijent može sam naći novoga kupca te mu vozilo prodati po većoj, manjoj ili jednakoj vrijednosti koju traži leasing kuća
  • klijent nađe novoga kupca, taj novi kupac kupi vozilo od leasing kuće te ga opet proda klijentu

Treba napomenuti da kod druge i treće mogućnosti postoje razne varijante s jamčevinom.

Kao zaključak se stoga može ustvrditi da je jedna vrsta leasinga bolja od druge ili da jedna vrsta odgovara bolje obrtu, a druga tvrtkama.

Potrebno je vrstu leasinga odabrati ovisi o tome što se želi postići. Znači treba gledati, PDV, troškove ( amortizaciju ), vlasništvo… Konačno, za razliku od kredita, leasing se ne gleda kao kreditno opterećenje.

Inače, prošle je godine vrijednost ugovora operativnog leasinga smanjena 19,40 posto, na 6,07 milijardi kuna, dok je kod financijskog leasinga taj pad bitno manji i iznosi 6,84 posto, na 12,79 milijardi kuna. To pokazuje da se češće koristi financijski leasing.